Uopšteno govoreći, pojam spuštenosti očnih kapaka se odnosi na dva različita entiteta, koji mogu biti odvojeni ili udruženi. Jedan od njih je „opuštena“ koža gornjih kapaka ili dermatohalaza , a drugi niža pozicija celog gornjeg kapka, tj. ptoza.
Dermatohalaza nastaje usled istezanja kože gornjih kapaka, tokom vremena. Razlog za to je izuzetno mala debljina kože kapaka, kao i njena struktura, jer u toj regiji ne postoji potkožno masno tkivo, već koža direktno naleže na mišić koji je zadužen za treptanje. Ovo stanje može biti udruženo sa potkožnim prominencijama masnog tkiva, zbog slabljenja vezivnog tkiva tzv. orbitalnog septuma. Pored toga, do opuštanja kože gornjih kapaka može doći i zbog postepenog spuštanja, odnosno ptoze, obrva.
Spuštenost gornjih kapaka zbog spuštenih obrva; pre i nakon korekcije
Nehirurške metode zatezanja kože gornjih očnih kapaka imaju kratkotrajan efekat, što iziskuje često ponavljanje tretmana. Trajnije rešenje je operacija koja se zove blefaroplastika i podrazumeva uklanjanje „viška“ kože, i eventualno mišićnih vlakana tzv. orbikularnog mišića, na koji istanjena koža direktno naleže. Veoma važan element operacije je preoperativno obeleževanje (markiranje) linija po kojim se vrši rez kože.
Preoperativno markiranje kože
Često pitanje pacijenata je vezano za način na koji se pravi hirurški rez. Precizan rez hirurškim nožićem/skalpelom je najbezbedniji sa najmanjom traumom za delikatna tkiva očnog kapka. Elektrohirurško, radiotalasno i lasersko sečenje tkiva ima moderan prizvuk, kao i prednost manjeg krvarenja tokom procedure, ali je udruženo sa određenim stepenom toplotnog oštećenja tkiva, a samim tim i jačim ožiljavanjem nakon operacije.
Ukoliko postoje prominentni masni jastučići, oni se mogu, u istom aktu, redukovati ili repozicionirati u deo gde nema dovoljno masnog tkiva. U slučaju ptoze obrva, dolazi u obzir njihovo simultano podizanje, kroz isti operativni rez. Zatvaranje rane na koži se vrši veoma finim hirurškim šavovima, iznad kojih se lepe sterilne tračice (steri-strip), tako da nema potrebe za nošenjem zavoja, nakon operacije.
Imajući u vidu da se blefaroplastika izvodi samo kod odraslih pacijenata, ona se uglavnom izvodi u lokalnoj anesteziji. Steri strip i kožni šavovi se skidaju 7 dana nakon operacije, za to vreme pacijent je radno sposoban, samo treba izbegavati fizičko naprezanje, što se ne odnosi na lagane šetnje. Za povlačenje otoka operisanih kapaka je potrebno, u proseku, oko 2 nedelje.
Ptoza gornjeg kapka može nastati zbog slabosti mišića koji ga podiže (levator) ili zbog slabosti njegove veze sa samim kapkom (aponeuroze). Levator može biti urođeno slab zbog nedovoljne razvijenosti mišićnih vlakana i u tom slučaju je ptoza vidljiva već nakon rođenja deteta (urođena odn. kongenitalna ptoza). Sa druge strane, slabost levatora može biti stečena, kao što je slučaj kod paralize pripadajućeg nerva ili kod progresivnog propadanja mišića (distrofija). Slabost aponeuroze levatora može nastati spontano tokom vremena (involutivna ptoza),kao posledica nošenja kontaktnih sočiva ili usled bolesti povreda.
U zavisnosti od uzroka i stepena ptoze, postoje dva osnovna mehanizma za njenu korekciju. Prvi je zasnovan na skraćivanju ili nabiranju mišića podizača – levatora. Operacija se može izvršiti preko reza na koži kapka ili bez njega, ukoliko je rez na zadnjoj strani, odnosno sluznici kapka.
Drugi mehanizam podrazumeva korišćenje pomoćnog podizača kapka – frontalnog mišića, čija je osnovna uloga podizanje obrve. Uspostavljanje direktne veze između gornjeg kapka i frontalnog mišića, izvodljivo je preko diskretnog reza na koži, u samom kožnom naboru. Kod dece se operacija radi u opštoj, a kod odralih u lokalnoj anesteziji.
U oftalmološkoj ordinaciji " Okuloplast" operaciju spuštenih očnih kapaka radi lekar specijalista dr. Zoran Žikić. Ukažite nam poverenje i zakažite pregled.